Krenimo kao tim s jednom jasnom namjerom: što želimo dobiti od čitanja u sljedećih 30 dana. Dogovorimo 2–3 prioriteta, primjerice užitak, učenje jezika ili upoznavanje određenog žanra. Zapišimo ih u jednoj rečenici kako bi kasnije olakšali odabir naslova.

Zatim postavimo mjerljiv, ali fleksibilan cilj koji ne ovisi o savršenom rasporedu. Umjesto “10 knjiga”, definirajmo “20 minuta čitanja u 5 dana tjedno” ili “150 stranica tjedno”. Ako želimo kombinirati formate, navedimo udio: papir, e-knjiga i audioknjiga.

Sada izgradimo kratki popis za čitanje u tri razine: odmah, uskoro i kasnije. U razinu “odmah” stavimo najviše 3 naslova kako bismo izbjegli paralizu izbora. Za svaki naslov dodajmo jednu rečenicu razloga i procjenu vremena, što pomaže u realnom planiranju.

U sljedećem koraku uspostavimo jednostavan sustav praćenja, u jednoj aplikaciji ili tablici. Minimalna polja neka budu: naslov, autor, format, datum početka, datum završetka, status i ocjena. Dodajmo i oznake poput žanra ili teme kako bismo kasnije lako radili osobne preglede i preporuke.

Pripremimo “stanice za čitanje” u prostoru i uređajima kako bismo smanjili trenje. Na primjer, knjiga uz omiljenu fotelju, e-čitač napunjen i označen zadnjom stranicom, a audioknjiga spremna u aplikaciji. Dogovorimo i jedno vrijeme u danu koje je najlakše obraniti, čak i ako je kratko.

Dok čitamo, koristimo lagan sustav bilješki koji ne prekida tok: tri kratke točke nakon svake cjeline. To mogu biti citat, ideja i pitanje za kasnije, ili sažetak u jednoj rečenici. Ako radimo analizu autor–djelo, dodajmo polje za motive, likove i stil, ali samo kad je relevantno.

Kad završimo knjigu, napravimo završni zapis u 5 minuta. Napišimo mini-recenziju: što nam je bilo najjače, što slabije i kome bismo preporučili, bez potrebe za “stručnim” tonom. Ako planiramo razgovor o književnosti u grupi, dodajmo 3 pitanja za raspravu i 1 poveznicu na sličan naslov.

Jednom tjedno odradimo kratki timski pregled i prilagodbu plana. Pogledajmo status, stvarno utrošeno vrijeme i jesmo li promašili odabir knjige, pa bez grižnje savjesti zamijenimo naslov. U isti pregled ubacimo jednu ideju za čitalački izazov, poput “tjedan kratkih priča” ili “knjiga nagrađena književnom nagradom”.

Za odabir sljedeće knjige koristimo jasna pravila, ne raspoloženje u zadnji čas. Prvo biramo prema prioritetu (učenje, žanr, opuštanje), zatim prema duljini i dostupnosti, pa tek onda prema popularnosti i listama najboljih romana godine ili svjetskih bestselera. Ako učimo jezik, dogovorimo raspon težine i držimo se serije ili autora koji nam odgovara.